Svaki novi poduzetnik u pokretanju svog poslovanja sigurno se barem jednom našao pred morem administrativnih zahtjeva koji prethode otvaranju trgovačkog društva ili obrta. Bezbroj koraka, šetanje od šaltera do šaltera, čekanje da se završi prethodni korak kako bi se moglo pristupiti sljedećem.
Osnivanje poslovnih subjekata uvelike je olakšano pokretanjem sustava START. Hrvatski informacijski sustav START za elektroničko pokretanje poslovanja s radom je započeo još krajem 2019. godine (preduhitrio je i pandemiju koronavirusa koja je ubrzala razvoj digitalizacije uopće!) i predstavlja veliki iskorak u razvoju digitalizacije i umrežavanja različitih sustava i institucija koje sudjeluju u postupku osnivanja poslovnih subjekata.
Ideja u primjeni sustava START je da, umjesto komplicirane birokracije, rješava problem administracije tako što hrpu koraka, banaka i državnih institucija spaja u jedan digitalni sustav. Cijeli proces pokretanja poslovanja moguće je riješiti kroz samo jedan e-obrazac.
Putem START-a moguće je osnovati trgovačko društvo (d.o.o. ili j.d.o.o.) ili obrt, bilo sa jednim ili više tuzemnih osnivača.
Kod osnivanja d.o.o. ili j.d.o.o., usluga omogućuje:
- elektroničko osnivanje d.o.o. ili j.d.o.o (upis društva u sudski registar i u Registar poslovnih subjekata pri Državnom zavodu za statistiku),
- elektroničko plaćanje temeljnog kapitala i sudskih pristojbi,
- registraciju društva u registar obveznika PDV-a i/ili dodjelu PDV ID broja (Porezna uprava), registraciju korisnika u sustav HZMO-a,
- otvaranje transakcijskog računa u izabranoj poslovnoj banci i
- upis društva u Registar stvarnih vlasnika,
a kod osnivanja obrta:
- elektroničko otvaranje obrta (upis obrta u Obrtni registar),
- otvaranje transakcijskog računa u izabranoj poslovnoj banci,
- upis obrta u registar poreznih obveznika, registar obveznika PDV-a i/ili dodjelu PDV ID broja (Porezna uprava) i
- registraciju korisnika u sustav HZMO-a.
Kako izgleda otvaranje trgovačkog društva putem platforme START?
Prije svega, da bi uopće bilo moguće otvoriti bilo kakav poslovni subjekt digitalnim putem, potrebno je ishodovati napredni elektronički potpisni certifikat, koji zamjenjuje klasični potpis.
Sam sustav je načelno vrlo jednostavan: korisnik označavanjem kućica odabire koje gore pobrojane postupke želi pokrenuti putem STARTA (ovisno o tome želi li otvoriti trgovačko društvo ili obrt). Svi ti koraci mogu se obaviti i klasičnim putem, te ih nije obvezno odrađivati u sklopu ovog objedinjenog sustava, odnosno korisnik sam može odabrati koje i koliko koraka želi odraditi putem START-a. Ovisno o odabranim koracima, korisnik potom ispunjava tražene podatke o budućem trgovačkom društvu ili obrtu koji se traže s obzirom na odabrane opcije.
Sustav dalje usmjerava na elektroničko plaćanje temeljnog kapitala i digitalno potpisivanje cjelokupne dokumentacije naprednim elektroničkim certifikatom, te sukladno unesenim podacima izrađuje izjavu o osnivanju (ako je društvo ima jednog osnivača) odnosno društveni ugovor (ako društvo ima dva ili više osnivača) i dostavlja zahtjev za osnivanjem nadležnom trgovačkom sudu koji dalje odlučuje o upisu. U slučaju da sud vrati zahtjev na dopunu, ta se dopuna također odrađuje digitalno.
Sa svakim provedenim i finaliziranim korakom, korisniku se e-mailom dostavlja obavijest, tako da je cijelo vrijeme upoznat sa statusom osnivanja subjekta, a po završetku upisa digitalno preuzima dokumentaciju o društvu, čime je postupak osnivanja završen.
Jednostavno, zar ne?
Naizgled jest, međutim digitalizacija osnivanja poslovnih subjekata ipak nije posve zamijenila klasičnu administraciju koja prati osnivanje poslovnog subjekta.
Nakon završetka poviše opisanih koraka, korisnik koji je odabrao otvaranje poslovnog računa u banci ipak mora osobno otići u odabranu banku jer je putem platforme START samo rezervirao IBAN, pa u narednih 15 dana mora pokrenuti aktivaciju i verifikaciju računa, koje također podilaze određenim procesima i traju nekoliko dana. Kad je račun konačno aktiviran i verificiran, banka o istome obavještava FINA-u te je potrebno još nekoliko dana kako bi se temeljni kapital prebacio s prolaznog računa banke na poslovni račun društva.
Što se tiče HZMO-a, vidjeli smo kako kod osnivanja trgovačkog društva jedna od stavki je i registracija korisnika u sustav HZMO-a, međutim, ta se registracija ipak mora provesti osobnim dolaskom osobe ovlaštene za zastupanje u HZMO i predajom potrebnih tiskanica na šalter kako bi se provela registracija korisnika u sustav HZMO.
Osim toga, u slučaju više osnivača, potrebno je sastaviti društveni ugovor. Osnivanjem društva na daljinu generira se društveni ugovor sukladno unesenim podacima te se u isti ne mogu unositi dodatne odredbe niti se odredbe društvenog ugovora ovim putem uopće mogu mijenjati. Ustvari, taj je generirani društveni ugovor vrlo pojednostavljen. Primjerice, nije moguće navesti prokurista društva – sustav tu opciju uopće ne prepoznaje, pa je za takvu, a i svaku drugu izmjenu društvenog ugovora potrebno ipak isto provesti kod javnog bilježnika, koji će potom izmijenjeni društveni ugovor dostaviti nadležnom trgovačkom sudu radi provedbe promjena – što je s druge strane skuplja opcija.
U teoriji, postupak osnivanja trgovačkog društva je vrlo pojednostavljen i na taj je način postao pristupačniji široj masi – u načelu potrebni su pristup internetu, napredni elektronički potpisni certifikat i temeljni kapital. Međutim, iako sve jako dobro zvuči, u praksi ipak ima još prostora za poboljšanje povezanosti na digitalnoj razini, a kako bi osnivanje poslovnog subjetka teklo glatko kako i očekujemo s obzirom da se radi o digitalnoj platformi koja povezuje više institucija, i to upravo s ciljem olakšavanja postupka osnivanja društva na daljinu.
Načelno, problema sa samim osnivanjem pred trgovačkim sudom i upisom u registar stvarnih vlasnika nebi trebalo biti, ali ostale stavke ipak zahtijevaju dodatnu razradu i unaprjeđenje, a osnivači odnosno osobe ovlaštene za zastupanje moraju biti spremne napraviti pokoji korak po institucijama kako bi finalizirale osnivanje društva i uspješno razriješile sve administrativne zahtjeve.
Bez obzira na pojedine nedostatke, platforma START predstavlja značajan iskorak u digitalizaciji osnivanja poslovnih subjekata, o čemu svjedoči i broj subjekata otvorenih digitalnim putem, koji je iz godine u godinu sve veći.
